Najviša moguća razlučivost slike u boji od otprilike 100,000 točki po inču je postignuta zahvaljujući ispisu posebnom metodom koja koristi minijaturne stupove visine svega nekoliko desetina nanometra. Novootkrivena metoda bi mogla poslužiti za ispis minijaturnih zaštitnih žigova ili steganografiju, ali i za izradu diskova visoke gustoće zapisa.

Metoda je detaljno opisana u Nature Nanotechnology; svaki od piksela na ovakvim slikama je sastavljen od četiri nano stupa ograničena srebrnim i zlatnim nanodiskovima. Izmjenom promjera tih struktura i samog razmaka među njima, moguće je kontrolirati boju (točnije, što reflektiraju). Do metode se došlo u jednom od testova kojima se promatralo metalne nanočestice pod optičkim mikroskopom.

Joel Yang, voditelj studije izjavio je kako su primijetili da je moguće kontrolirati boje od crvene do plave izmjenom veličina čestica koje su se promatrale. Ovisno o veličini, metalne nanostrukture su bile u rezonanci s određenom valnom duljinom svjetlosti. U pitanju je efekt dobro poznat fizičarima – plazmonska rezonanca, a Yang je prvi koji je pronašao način kako je iskoristiti za ispis slika upravo nevjerojatne razlučivosti.

Za usporedbu od ranije navedenih 100,000 točki po inču, današnji najmoderniji inkjet i laserski pisači su sposobni izbaciti “tek” slike u kakvih 10,000 točki po inču. Čak i pod najboljim mikroskopom optičke slike imaju konačnu granicu u razlučivosti – a ova metoda ispisa je upravo dosegnula tu granicu (difrakcijski limit). Yangov ispis omogućuje razmak među pikselima od otprilike 250nm – što je konačna granica da pikseli ne izgledaju zamućeno.

Suluda razlučivost nije jedina prednost ovakvog ispisa, tu je još i stabilnost slike. Korišteni metal i ostali materijali čine ove slike iznimno otpornima na različite uvjete, nešto čega se sjeti svatko tko je bar jednom vidio ispisanu izblijedjelu sliku staru par godina. Ipak, za bilo što upotrebljivo u svakodnevici će se morati čekati još neko (duže, op.a.) vrijeme. Tehnologija će prvo biti korištena za kriptografiju, spremanje arhivskih podataka i sl.

Izvor: Nature